Izvor: Ministarstvo pravosuđa i uprave, https://mpu.gov.hr/odgovori-pojasnjenja-i-primjeri-obracuna/27164

Na zaprimljene upite u vezi obračuna i isplate „privremenog dodatka“ sukladno Odluci Vlade RH o isplati privremenog dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima te službenicima i namještenicima u javnim službama („Narodne novine“, broj 65/2023) Ministarstvo pravosuđa i uprave je odgovorilo:

1. Tko ostvaruje pravo na privremeni dodatak na plaću?

Pravo na privremeni dodatak ostvaruju državni službenici i namještenici te službenici i namještenici u javnim službama, tj. službenici i namještenici kojima se sredstva za plaće osiguravaju u Državnom proračunu sukladno Zakonu o registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj službi i javnim službama („Narodne novine“, broj 59/2023) i Zakonu o plaćama u javnim službama („Narodne novine“, broj 27/2001, 39/2009).

       2. U slučaju kad je zaposlenik dio mjeseca raspoređen na radnom mjestu s koeficijentom 1,100 i drugi dio mjeseca na radnom mjestu s koeficijentom 1,111 čime se mijenja kategorija za privremeni dodatak - da li je obračun privremenog dodatka razmjeran broju sati? Isto se odnosi i u slučaju kad zaposlenik u jednoj instituciji ima dva paralelna rasporeda - da li je izračun privremenog dodatka razmjeran broju sati rada? 

Da, obračun je razmjeran broju sati na pojedinom radnom mjestu. Ako npr. službenik pola mjeseca radi na radnom mjestu s koeficijentom 1,100 dobit će privremeni dodatak u iznosu od 81,81 € (163,62/2) a za drugu polovicu gdje je raspoređen na koeficijent 1,111 dobit će privremeni dodatak u iznosu od 65,45 € (130,89/2).

       3. U slučaju da se zaposlenik većinu mjeseca nalazi na bolovanju/godišnjem odmoru ili drugom izostanku s rada za koje ostvaruje naknadu plaće koja se isplaćuje po prosjeku - da li svejedno ostvaruje pravo na cijeli bruto iznos privremenog dodatka od 163,62/130,89 odnosno 98,17 eura. 

U slučaju obračuna bolovanja ili godišnjeg odmora primjenjuje se „pravo povoljnosti“ između dva obračuna: 1. obračun je kada službenik/namještenik za sate godišnjeg odmora dobije isti iznos kao i za sate redovnog rada uvećan za privremeni dodatak (u slučaju bolovanja do 42 dana isplaćuje mu se 85% iznosa); 2. obračun izračunava visinu satnice na temelju prosjeka zadnje tri ostvarene plaće. Primijenit će se povoljniji obračun za zaposlenika.

       4. Ako je zaposlenik raspoređen na radno mjesto koje ulazi u prvu kategoriju, a radi na poslovnima više složenosti (cijeli mjesec ili dio mjeseca) s koeficijentom iz druge kategorije, da li mu u tom slučaju pripada dodatak prve kategorije (prema koeficijentu trajnog rasporeda) ili druge kategorije (prema koeficijentu radnog mjesta više složenosti)?

Pravo na privremeni dodatak na plaću vezano je uz koeficijent radnog mjesta na koje je državni službenik ili namještenik raspoređen (Rješenje o rasporedu na radno mjesto), odnosno uz radno mjesto iz ugovora o radu.

       5. U slučaju da zaposlenik radi na nepuno radno vrijeme na više institucija - da li se bruto iznos privremenog dodatka računa razmjerno po instituciji ili samo jedna institucija isplaćuje privremeni dodatak?

Bruto iznos privremenog dodatka računa se razmjerno po institucijama. 

       6. Novi zaposlenik pri izračunu plaće za lipanj (isplata u srpnju) ostvaruje naknadu plaće za bolovanje, budući da isti nema prosjeka za izračun bolovanja, računa se kao da je radio, da li u tom slučaju privremeni dodatak ulazi u izračun te naknade?

Da, privremeni dodatak ulazi u izračun naknade. Primjer: Ako službenik koji se prvi put zapošljava na radno mjesto s koeficijentom npr. 1,234 čime ostvaruje pravo na privremeni dodatak u iznosu od 130,89 € u mjesecu lipnju ima evidentirano 160 sati redovnog rada i 16 sati bolovanja privremeni dodatak će se izračunati na sljedeći način. Privremeni dodatak za sate rada: 130,89/176*160 = 118,99 €; Privremeni dodatak za sate bolovanja: 130,89/176*16*0,85 = 10,11 €. 

       7. Budući da neka prava uvećavaju koeficijent (npr. vjernost, uvećanje za rad na projektu) - gleda li se uvećani ili „čisti“ koeficijent?

Kao kriterij za izračun iznosa dodatka uzima se „čisti“, odnosno koeficijent propisan uredbom Vlade RH.

       8. Molimo dodatnu potvrdu da se za institucije/resore čiji Kolektivni ugovori reguliraju posebne uvjete rada, isti ne uzimaju pri izračunu privremenog dodatka na plaću, već se gleda čisti odnosno propisani koeficijent radnog mjesta po razredima sukladno Odluci Vlade?

Potvrđujemo da se kao osnova za odabir visine privremenog dodatka uzima koeficijent propisan uredbom Vlade RH neovisno o drugim dodacima na plaću propisanim kolektivnim ugovorima.

       9. Da li se privremeni dodatak smatra neoporezivim dodatkom?

Privremeni dodatak na plaću ni u kom slučaju nije neoporeziv dodatak nego je propisan u bruto iznosima od 163,62 €, 130,89 € i 98,17 € kao oporeziv iznos i ima isti tretman prilikom obračuna doprinosa i poreza kao i plaća za redovan rad.

10. Da li se privremeni dodatak može isplatiti u punom iznosu na zaštićeni račun?

Što se tiče isplate na zaštićeni račun napominjemo da privremeni dodatak ima isti tretman kao i plaća za redovan rad (privremeni dodatak je dio ukupne plaće službenika i namještenika), pa prema tome nije ga moguće isplatiti u punom iznosu na zaštićeni račun.

     11. Kako isplatu dodatka izvršiti za skraćeno radno vrijeme (npr. pola radnog vremena).

Privremeni dodatak se isplaćuje razmjerno satima rada, pa prema tome službenicima/namještenicima koji rade na pola radnog vremena isplatit će se pola od propisanog iznosa. Privremeni dodatak za puno radno vrijeme: 163,62 €; 130,89 € i 98,17 €; Privremeni dodatak za pola radnog vremena: 81,81 €; 65,45 € i 49,09 €.

     12. Da li pripravnici/vježbenici imaju pravo na privremeni dodatak?

Pripravnici/vježbenici imaju pravo na privremeni dodatak u visini postotka koeficijenta radnog mjesta na koji su raspoređeni.

     13. Da li se privremeni dodatak na plaću obračunava i djelatnicima koji su zaposleni preko EU projekata.

Da, ukoliko se radi o službenicima i namještenicima iz odgovora na pitanje br. 1.

     14. Potrebno nam je dodatno pojašnjenje obračuna privremenog dodatka za vrijeme godišnjeg odmora i bolovanja

Kao što smo naznačili u odgovoru pod točkom 3. prilikom obračuna naknade za godišnji odmor ili bolovanje primjenjuje se „pravo povoljnosti“. Dakle za obračun naknade za godišnji odmor ili bolovanje sustav radi dva obračuna te nakon usporedbe službeniku/namješteniku obračunava onaj obračun koji je za njega povoljniji. Kako bi navedeno bilo razumljivije navodimo dva primjera obračuna.

Slučaj 1.
Službenik sa koeficijentom od 1,1 i minulim radom od 12% je u mjesecu lipnju koristio 20 dana godišnjeg odmora, odnosno 160 sati, s tim da je u mjesecu ožujku ostvario bruto plaću od 1.500 €, u mjesecu travnju 1.300 € i u mjesecu svibnju 1.250 € jer je u tim mjesecima imao evidentirane sate prekovremenog rada. 
 

1. Obračun (kao da je radio)

Formula: Godišnji odmor = [osnovna plaća + privremeni dodatak] ÷ mjesečnim fondom sati x sati na godišnjem odmoru
[902,08 x 1,1 x 1,12 (osnovna plaća) + 163,62 (privremeni dodatak)] ÷ 176 (mjesečni fond sati) x 160 (dani godišnjeg odmora) = [1.111,36 + 163,62] ÷ 176 x 160 = 1.158,40 €

2. Obračun (prosjek zadnje tri ostvarene plaće)

Formula: [ostvarena plaća za ožujak + ostvarena plaća za travanj + ostvarena plaća za svibanj] ÷ 3 ÷ mjesečni fond sati x dani godišnjeg odmora
[1.500+1.300+1.250] ÷ 3 ÷ 176 (mjesečni fond sati) x 160 = 
4.050 ÷ 3 ÷ 176 x 160 = 1.227,20 €

1. Obračun = 1.158,40 € < 2. Obračun = 1.227,20 €
U ovom primjeru za službenika je povoljniji 2. obračun stoga on ulazi u konačan obračun plaće.
 

Slučaj 2.
Namještenik s koeficijentom 0,854 i minulim radom od 2% u mjesecu lipnju koristio je 10 dana godišnjeg odmora, odnosno 80 sati. Namještenik je u svakom od prethodnih mjeseci ostvario istu bruto plaću u iznosu od  785,78 €.
 

1. Obračun (kao da je radio)

Formula: Godišnji odmor = [osnovna plaća + privremeni dodatak] ÷ mjesečnim fondom sati x sati na godišnjem odmoru
[902,08 x 0,854 x 1,02 (osnovna plaća) + 163,62 (privremeni dodatak)] ÷ 176 (mjesečni fond sati) x 80 (dani godišnjeg odmora) = 
[785,78 + 163,62] ÷ 176 x 80 = 431,20 €

2. Obračun (prosjek zadnje tri ostvarena plaće)

Formula: [ostvarena plaća za ožujak + ostvarena plaća za travanj + ostvarena plaća za svibanj] ÷ 3 ÷ mjesečni fond sati x dani godišnjeg odmora
[785,78 + 785,78 +785,78] ÷ 3 ÷ 176 x 80 = 356,80 €

1. Obračun = 431,2 € > 2. Obračun = 356,80 €
U ovom primjeru za službenika je povoljniji 1. obračun stoga on ulazi u konačan obračun plaće.

Primjeri obračuna:

1. Službenik/namještenik ima dva paralelna rasporeda te jednim rasporedom ulazi u prvu kategoriju s koeficijentom radnog mjesta 0,631 i drugim rasporedom ulazi u višu kategoriju s koeficijentom 1,400. Službenik/namještenik ima uvećanje za vjernost, kao kriterij za izračun iznosa dodatka uzima se „čisti“, odnosno propisani koeficijent.

Privremeni dodatak računa se razmjerno broju sati rada.
Privremeni dodatak na plaći po koeficijentu 0,631 = 163,62/176*88 = 81,81 eura
Privremeni dodatak na plaći po koeficijentu 1,400 = 130,89/176*88 = 65,45 eura

      2. Namještenik je raspoređen na radno mjesto na kojem, bez dodatka iz Odluke, ne ostvaruje Zakonom propisani iznos minimalne plaće, privremeni dodatak na plaću isplaćuje se u punom iznosu od 163,62 eura za puni mjesečni fond sati i elemente rada.

Korekciju do minimalne plaće korisnik kao i dosad mora u COP unijeti elementom i potrebnim iznosom.

       3. Službenik MUP-a dio mjeseca koristi godišnji odmor. 

Privremeni dodatak na plaći po koeficijentu 1,358 = 130,89/176*120 = 89,24 eura

       4. Službenik ostvaruje prekovremeni rad. Iz primjera je vidljivo da se privremeni dodatak na plaću ne obračunava na elemente izvan fonda odnosno prekovremeni rad.

Privremeni dodatak na plaći po koeficijentu 0,96 za sate rada punog mjesečnog fonda ostvaruje iznos od 163,62 eura.

       5. Službenik je dio mjeseca na bolovanju na teret HZZO-a. Za te dane ne ostvaruje pravo na privremeni dodatak na plaću. 

Privremeni dodatak računa se razmjerno broju sati rada.
Privremeni dodatak na plaći po koeficijentu 0,960 = 163,62/176*80 = 74,37 eura